Biljne bolesti u najvećoj mjeri uzrokuju razne skupine gljiva, koje pored direktne štete na prinosu i kulturnim biljkama, indirektno ugrožavaju zdravlje ljudi i stoke, tvorbom različitih toksina koji kasnije zaostaju u hrani (OTA, DON...).
Čovječanstvo se oduvijek susreće s propadanjem prinosa i usjeva u cijelosti, pa iste oduvijek pokušava zaštititi. Kroz povijest su poznati slučajevi velike gladi i iseljavanja stanovništva radi različitih biljnih bolesti. Najpoznatiji takav slučaj je bila velika glad u Irskoj sredinom 19. stoljeća, uzrokovana plamenjačom krumpira.
Poljoprivredne kulture su vrlo podložne biljnim bolestima, posebice različite vrste voća, vinova loza, povrće, žitarice i riža. Zaštita poljoprivrednih kultura od bolesti postaje sve zahtjevnija, a zbog klimatskih promjena to je još više izraženo. Tako je primjerice zaštita krumpira od plamenjače u vlažnoj tj. kišnoj godini iznimno zahtjevan posao.
Uporaba fungicida nije jedina, ali je zasigurno najvažnija tehnološka mjera u zaštiti usjeva i nasada od bolesti.
Vezano na klimatske promjene možemo očekivati daljnje širenje biljnih bolesti, posebice na voću, žitaricama i povrću. Nekontrolirana širenja biljnih bolesti mogu dovesti do propadanja pojedinih poljoprivrednih kultura na određenom području te uzrokovati ozbiljnu gospodarsku štetu.
Biljne bolesti uzrokuju različiti patogeni organizmi. Iz tog razloga je pri njihovom sprečavanju i suzbijanju često potrebna uporaba različitih kombinacija fungicida prema različitim programima zaštite. Vrlo česte greške nastaju usljed kašnjenja u primjeni fungicida na različitim kulturama, pri čemu posebnu važnost treba dati preventivnoj primjeni fungicida.
U posljednjih 10-ak godina je uz ostale nove fungicide, bila razvijena i skupina strobilurina, kao vrlo inovativna skupina fungicida. Njihova namjena je poboljšati zaštitu od glavnih bolesti na žitaricama, povrću i vinovoj lozi.
Fungicidi predstavljaju vrlo kompleksnu skupinu kemijskih spojeva koji se u osnovi dijele na anorganske i organske, a po načinu djelovanja na kontaktne (preventivne), sistemične i lokosistemične. Po načinu djelovanja na gljive dijele se na preventivne, kurativne i eradikativne fungicide.
